Veliki broj djece sa teskocama u razvoju u prvi razred osnovne skole dolaze sa teskocama u govoru i komunikaciji odnosno razumijevanju. To je zbog toga sto mi u nasoj zemlji jos uvijek ne poklanjamo dovoljno paznje djetetu sa teskocama u predskolskoj dobi i tako propustimo period do 5 godine zivota djeteta kada smo mogli napraviti mnogo vise. Preduslov za komunikaciju i usvajanje novih znanja su razvoj receptivnog i ekspresivnog govora. Mnoga djeca sa teskocama u razvoju u ranoj predskolskoj dobi nemaju razvijen govor, nekada cak ni receptivni. Time je rad ucitelja u razredu otezan, jer osim edukacije on mora posvetiti posebnu paznju komunikaciji djeteta, da bi uopste mogao ostvariti neke rezultate. Ucitelji nisu terapeuti ali ipak u svom radu mogu koristiti odredene principe.
Principi u radu sa djetetom sa teskocama u komunikaciji
 Konkretnost – istovremeno imenovati i pokazivati djetetu predmete i igracke ( kasnije i modele i slike ) iz neposredne okoline i
dovoditi ga u svakodnevne zivotne situacije koje zahtijevaju govornu aktivnost,
 Ociglednost – podrazumijeva angazovanje svih cula,
 Postupnost – treba polaziti od pojmova iz neposredne djecije okoline (igracke, predmeti, lica) i postepeno siriti krug ka
drustvenoj sredini,
 Slikovitost – u radu treba koristiti sto realnije, slikoviti predstavljanje dogadaja i dozivljaja,
 Rutina – polazimo od onoga sto je djetetu vec poznato, cvrsta dnevna struktura,
 Prepoznavanje, uocavanje a nakon toga i imenovanje predmeta i bica, od strane djeteta.

Buduci da ne postoje univerzalna pravila i principi u radu sa djecom, jer su potrebe djece veoma razlicite, ovdje cemo ponuditi neke ideje kako da procjenite razvoj djeteta, njegove sposobnosti, interese i vjestine i kako da kreirate individualni program rada. Najvaznije jeste da ucitelji dobro upoznaju dijete sa teskocama, naprave vlastitu procjenu ponasanja djeteta u razrednoj sredini i na
osnovu tih podataka, udruzenih sa dokumentacijom strucnih saradnika koji rade sa djetetom, kreiraju programe rada.
Na osnovu podataka koje dobijete iz „Liste procjene djetetova razvoja“ moci cete odrediti podrucja individualno prilagodenog programa i sto je jos vaznije dobit cete sve informacije o razvoju vjestina i sposobnosti kod djeteta a koje su neophodne za usvajanje novih znanja. Rezultati ce vam dati i prikaz odnosno redosljed vjestina i sposobnosti koje trebate razvijati kod djeteta, kako ne biste preskocili neko podrucje koje je neophodno za razvoj sposobnosti i vjestina sljedeceg podrucja. Naime, dijete
koje nema usvijen niz, redosljed, nema razvijenu sposobnost prepoznavanja, identifikovanja predmeta ili slika, pojmove isto i razlicito, manje i vise veoma tesko ili nikako nece uspjeti savladati sposobnosti analize i sinteze rijeci, usvojiti brojni niz itd.
Listu popunjavate tako sto birate jedan od ponudenih odgovora. Pocinjete sa pocetnim nivoom.
Peporucujem da procjenu radite na pocetku skolske godine, na pocetku drugog polugodista i na kraju skolske godine. Tako cete imati jasan pregled razvojnih sposobnosti djeteta i napredovanja u pojedinim podrucjima.

Lista za procjenu razvojnih sposobnosti djeteta
POCETNI NIVO
PRISUTNE VJESTINE DA - NE - DJELIMICNO
1. Samostalno sjedi na stolici
2. Ima kontakt očima na izgovor njegovog imena
3. Ima kontakt očima kod naloga «pogledaj me»
4. Reaguje na instrukciju „ruke dole“

VJESTINE IMITIRANJA DA NE DJELIMICNO
1. Imitira proste motorne pokrete
2. Imitira radnje sa objektima
3. Imitira pokrete fine motorike
4. Imitira pokrete oralne motorike

RECEPTIVNE JEZICKE VJESTINE DA NE DJELIMICNO
1. Slijedi instrukciju od jednog koraka
2. Identifikuje dijelove tijela
3. Identifikuje predmete
4. Identifikuje slike
5. Identifikuje clanove porodice
6. Slijedi verbalne instrukcije
7. Identifikuje radnju na slici
8. Na nalog pokazuje slike u knjizi
9. Identifikuje predmete po funkciji
10. Identifikuje vlasnistvo
11. Identifikuje zvukove iz okruzenja

IZRAZAJNE JEZICKE VJESTINE DA NE DJELIMICNO
1. Pokazuje zeljeni predmet na pitanje „Sta zelis“
2. Pokazuje zeljeni predmet spontano
3. Imitira muziku i rijeci
4. Imenuje predmete
5. Imenuje slike
6. Verbalno trazi zeljeni predmet
7. Izjavljuje ili gestama pokazuje DA ili NE za zeljeni ili nezeljeni predmet
8. Imenuje clanove porodice
9. Pravi izbor
10. Oznacava rijecima slike, druge i sebe
11. Oznacava rijecima predmete po funkciji
12. Oznacava rijecima vlasnistvo

PREAKADEMSKE VJESTINE DA NE DJELIMICNO
1. Komparacije – jednaki predmeti
2. Jednake slike
3. Predmet – slika
4. Slika – predmet
5. Boje
6. Oblici
7. Slova
8. Brojevi
9. Nejednaki predmeti
10. Predmeti kod asocijacije
11. Kompletira jednostavnu aktivnost samostalno
12. Identifikuje oblike
13. Identifikuje slova
14. Identifikuje brojeve
15. Broji napamet do 10
16. Broji predmete

VJESTINE SAMOSTALNOSTI DA NE DJELIMICNO
1. Pije iz case
2. Sklanja cipele/pape
3. Koristi toalet


SREDNJI NIVO
PRISUTNE VJESTINE DA - NE - DJELIMICNO
1. Odrzava kontakt ocima 5 sekundi na izgovor njegovog imena
2. Ima kontakt ocima na izgovor njegovog imena tokom igre
3. Ima kontakt ocima na izgovor njegovog imena sa udaljenosti
4. Pita „Sta?“ na izgovor njegovog imena

VJESTINE IMITIRANJA DA NE DJELIMICNO
1. Imitira proste motorne pokrete iz pozicije sjedenja
2. Imitira jednostavne motorne pokrete po redosljedu
3. Imitira aktivnosti sa predmetima po redosljedu
4. Imitira blok obrazaca
5. Kopira jednostavne crteze

RECEPTIVNE JEZICKE VJESTINE DA NE DJELIMICNO
1. Identifikuje prostorije
2. Identifikuje emocije
3. Identifikuje mjesta
4. Slijedi instrukcije od dva koraka
5. Dodaje dva predmeta istovremeno na zahtjev
6. Pronalazi predmet van vidnog polja
7. Identifikuje svijstva
8. Identifikuje sluzbe pomoci
9. Pretvara se
10. Identifikuje kategorije ( voce, zivotinje...)
11. Identifikuje zamjenice
12. Slijedi naloge sa prijedlozima
13. Identifikuje predmete na osnovu opisa
14. Redosljed kartica
15. Identifukuje spol
16. Identifikuje predmet koji nedostaje
17. Odgovara/pita na pitanja o predmetima ili aktivnostima
18. Imenuje predmete na dodir


IZRAZAJNE JEZICKE VJESTINE DA NE DJELIMICNO
1. Imitira dvije/ tri verbalne fraze
2. Trazi zeljeni predmet na pitanje „Sta zelis?“
3. Trazi zeljeni predmet sam od sebe kod izgovora u recenici
4. Zove ucitelja/roditelje/drugare iz razreda sa udaljenosti
5. Oznacava predmete na osnovu funkcije
6. Oznacava funkcije predmeta
7. Oznacava i pokazuje dijelove tijela po funkciji
8. Oznacava funkcije dijelova tijela
9. Oznacava mjesta
10. Oznacava emocije
11. Oznacava kategorije ( voce, zivotinje...)
12. Koristi jednostavne recenice „To je...“ „Ja vidim...“ „Ja imam...“
13. Razmjenjuje informacije „Ja imam...“ „Ja vidim:::“ Drustvene informacije
14. Izjavljuje „Ne znam“ kod oznacavanja nekog predmeta
15. Postavlja pitanja „Sta je to?“ i „Gdje je to?“
16. Oznacava prijeldoge
17. Oznacava zamjenice
18. Oznacava spol
19. Opisuje slike u recenicama
20. Opisuje predmete koristeci atribute
21. Prisjeca se/koristi ranija iskustva
22. Odgovara „Gdje“ na pitanje
23. Imenuje sta pripada prostoriji
24. Oznacava funkcije prostorija
25. Odgovara „Kada“ na pitanje
26. Prica po slikama
27. Igra se igara uloga sa lutkama/predmetima
28. Pruza pomoc

PREAKADEMSKE VJESTINE DA NE DJELIMICNO
1. Komparira predmete iz iste kategorije
2. Dodaje odredenu kolicinu predmeta
3. Komparira brojeve po mnozini
4. Komparira velika i mala slova
5. Komparira identicne rijeci
6. Identifikuje manje – vise
7. Reda brojeve/slova
8. Samostalno kompletira radni list
9. Kopira brojeve i slova
10. Identifikuje napisano ime
11. Crta jednostavne crteze
12. Pise svije ime
13. Lijepi
14. Reze makazama
15. Boji unutar granica

VJESTINE SAMOSTALNOSTI DA NE DJELIMICNO
1. Oblaci gornje dijelove odjece
2. Oblaci obucu
3. Pere ruke
4. Samostalno inicira odlazak u toalet


NAPREDNI NIVO
PRISUTNE VJESTINE DA - NE - DJELIMICNO
1. Ima kontakt ocima tokom konverzacije
2. Ima kontakt ocima tokom grupnog rada

VJESTINE IMITIRANJA DA NE DJELIMICNO
1. Imitira kompleksan slijed
2. Imitira igru vrsnjaka
3. Imitira verbalne aktivnosti vrsnjaka

RECEPTIVNE JEZICKE VJESTINE DA NE DJELIMICNO
1. Slijedi nstrukcije iz tri dijela
2. Slijedi kompleksne instrukcije date sa udaljenosti
3. Imenuje osobe, mjesta ili drugo na osnovu opisa
4. Imenuje predmete kod kojih je vidljiv samo jedan dio
5. Identifikuje predmete koji su isti
6. Identifikuje predmete koji su razliciti
7. Identifikuje sta se ne odnosi na neku kategoriju ili karakterisitku
8. Identifikuje jedninu i mnozinu
9. Odgovara ili postavlja pitanja koja se odnose na kratke price
10. Odgovara ili postavlja pitanja na datu temu
11. Slijedi instrukcije „pitanje...“ nasuprot „Kazi...“
12. Pronalazi skrivene predmete na osnovu nekih indicija o lokaciji
13. Razlikuje postavljeno pitanje od informacije

IZRAZAJNE JEZICKE VJESTINE DA NE DJELIMICNO
1. Kaze „Ne znam“ kod nepoznatih pitanja
2. Oznacava kategoriju kojoj predmet pripada
3. Imenuje predmete u kategoriji
4. Prica price
5. Opisuje predmete koje ne vidi koristeci atribute
6. Prisjeca s eproslih dogadaja
7. Opisuje predmet tokom razgovora
8. Prica vlastite price
9. Izrazava konfuziju i trazi objasnjenje
10. Koristi pravilno glagolska vremena
11. Odgovara na pitanja i prepricava informacije
12. Slusa razgovor i postavlja pitanja
13. Dokazuje znanje/vjestine/sposobnosti
14. Dodaje po jedan broj

DRUSTVENE VJESTINE DA NE DJELIMICNO
1. Imitira radnje vrsnjaka
2. Slijedi naloge vrsnjaka
3. Odgovara na pitanja vrsnjacima
4. Pridruzuje se igri koju iniciraju vrsnjaci
5. Igra se za stolom/tabla sa vrsnjacima
6. Inicira igru sa vrsnjacima
7. Razmjenjuje informacije sa vrsnjacima
8. Komentarise vrsnjake tokom igre
9. Trazi pomoc od vrsnjaka
10. Nudi pomoc vrsnjacima
11. Ceka svoj red
12. Demonstrira novu reakciju/odgovor na osnovu posmatranja
13. Prati instrukcije u grupi
14. Uzvraca drustvene informacije u grupi
15. Pjeva djecije brojalice/pjesmice u grupi
16. Odgovara kada ga pozovu
17. Dize ruku da odgovori na pitanje
18. Slusa price i odgovara na pitanja
19. Pokazuje i govori